Ksenija Rakočević: (Ne)vidljivost kvir tematike u crnogorskoj književnosti
Na samom kraju 2025. godine, Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru realizuje projekat posvećen ljudskim i manjinskim pravima i kulturi. U pitanju je ciklus od četiri zasebna onlajn predavanja, na različite teme, relevantnih crnogorskih stručnjaka/kinja, istraživača/ica i aktivista/kinja.
Mr Ksenija Rakočević, profesorica crnogorske književnosti, kao i feministička i kvir aktivistkinja i istraživačica, u okviru ovog projekta govorila je o kvir tematici u crnogorskoj književnosti, s ciljem ukazivanja na (ne)postojanje LGBTIQ+ muških i ženskih likova u domaćoj prozi nastaloj tokom posljednja dva vijeka. Kao zanimljivu komparativnu ravan, predavačica je ponudila i osvrt na savremenu inostranu filmsku produkciju, s posebnim fokusom na analizu filma „Zovi me svojim imenom“ (2017) s otvorenom kvir tematikom, koji je predstavljen kao primjer drugačijeg kulturnog konteksta i otvorenijeg pristupa predstavljanju kvir iskustva, afekta i intimnosti. U fokusu izlaganja je pojedinac/ka koji/a osjeća izvan i preko dozvoljenih kulturnih normi, pri čemu je upravo taj osjećaj prepoznat kao ključna kategorija za razumijevanje odnosa između subjekta i kulture. Polazeći od jedne od osnovnih naratoroloških definicija kulture, reklo bi se da je ona predstavljena kao gusta i složena mreža normi, pravila i zabrana koja pojedinca/ku uvodi u unaprijed zadate okvire djelovanja, mišljenja i osjećanja, jasno određujući granice onoga što je dozvoljeno i onoga što nije. Upravo ta ograničenja i zabrane prepoznate su kao jedan od centralnih problema u vizuelnoj naratorologiji i semiološkim pristupima tumačenju kulture i njenih mehanizama kontrole, normalizacije i isključivanja. U tom kontekstu, crnogorsku književnost treba čitati kroz naročite interpretativne modele koji u fokus stavljaju pitanja tijela, želje, afekta, seksualnosti i identiteta.
